Kriteriji odabira najljepše kuće - SISAČKO-MOSLAVAČKA
Odabir Boja
Jedan od najvažnijih odluka koje dolazi gore, dok ukrašavanja ili radite svoj dom je odabir boja za zidove. Boja na zidu ima važnu ulogu i utječe na vaše raspoloženje i osjećaje. Nemojte kupiti boju na temelju kako to izgleda u dućanu, jer će sigurno izgledati drugačije kod kuće.
Obitelj Foto
Zelenilo i cvijeće
Svijeće za ukras
Umjetnost za zidove
Najljepše montažne kuće - Dvor 44440
Nacionalni park Brijuni
Piše:Enver Dervišbegović
PROFIT SA UKUSOM ANTIKE
Skandinavac koji voli (i zna) našu zemlju od mnogih Bosanaca, sastavio je knjigu egzotična pod nazivom "1001 dana" - Imamo vrlo vrijedne i dobro poznati drevna mjesta (Badanj i Butmira) koji ne znaju (komercijalno) iskoristiti kao npr.pojavu Gospe Međugorske.
njihova povijest i ljepotu, uvjeren da je u obnovi starih gradova ili zgrade, koje su svjetski poznati, "skrivene" unutarnje rezerve našeg ugostiteljstva i turizma.
VRANDUK – KLJUČ BOSNE
Razlog više za priču koja slijedi je i činjenica da malo koja evropska zemlja ima neobičnu, zanimljivu i burnu prošlost kao naša, jedna i jedina – Bosna & Hercegovina. Stoljećima je za mnoge bila “terra incognito” (nepoznata zemlja) za čiju su se teritoriju otimali mnogi. Zato nije čudno da su se o Bosni ( svakako i Hercegovini) pisale, a ne rijetko i izmišljale, svakojake priče. Rijetki putnici, najčešće trgovci, diplomate, putopisci, avanturisti, uvijek su bili impresionirani prelijepim krajolicima, utvrdama, običajima i gradovima u našoj zemlji, a naročito susretljivima i gostoprimljivim ljudima. Najviše ih je ipak oduševljavala egzotika naših krajeva, koju su doživljavali putujući ,nerijetko, neizvjesnim i slabo održavanim karavanskim putevima. Evo šta je o starim bosanskohercegovačkim gradovima, iz pera evropskih pisaca i ilustratora, (na)pisao veliki prijatelj i zaljubljenik naše Bosne, čovjek sa krajnjeg sjevera Evrope, norvežanin Sven Monnesland. On je u knjizi neuobičajenoVeliki format, imaju izuzetnu tehničku opremu i originalni naslov "1001 dana" na nekoliko stotina stranica ispisanih impresivne zapažanja o našoj zemlji. Stoga ne čudi da je cijena (pre) visoka za naše financijske sposobnosti (190 KS). Naše povijesno vrijeme za kavu, a tekst i slikoplov, početi od Vranduka.To naši ljudi vjerojatno odmah misliti na najduži željeznički tunel na pruzi Sarajevo-Beograd ili Zagreb.Tačno da u Vranduku i postoji i tunel, ali prije nekoliko desetaka tisuća godina, ova tvrđava se smatra pristupnika zemlja Bosne.Jer, u vrijeme Kulina bana zemlje također zove Bosna i protegnuo se od izvora istoimene rijeke, a kasnije je počeo širiti prema sjeverozapadu. Vranduk je tada bio širenje ključ vrata mladom Banovine tj.države. Ovdje je ono što je u arhivima i muzejima nalaze i snimljenih na starom Vranduk -Norvežanin.VRANDUK ... "Stara tvrđava se nalazi na vrhu stjenovitog vrha 300 stopa visoke, što čini izbočinu na planini i prisiljavajući Bosnu u velikom kruguvijuga i zaobilazi svoju bazu. Nekad je služio vjerojatno ključ u Bosni. Kuća ima mali i skroman izgled. Grad ne može imati više od dvije tisuće ljudi. "(Autor Bijela Spanyi 1890). -: -
POČITELJ …”Bio je utvrđen grad od ranih vremena, a položaj upravitelja uvijek drži neka ugledna osoba. Leži u polukružnom udubljenju kao ogromna školjka na padini brda, a na dvije suprotne strane gradske se zidine spuštaju do Neretve. Kuće su smještene u raznim visinama, na strmoj krševitoj padini. Tu dominiraju džamija i sahat kula, građevine kakve sam vidio u Mostaru i drugim gradovima Hercegovine. “ (Rudolf vona Ottenfeld, 1901.)
-: - Banja Luka ... "Čak i prije nego što je austrijska okupacija Banjaluci imao više od 20.000 stanovnika, od kojih 16.000 muslimana, 2.500 pravoslavaca i 1.500 katolika. Pohranite stoke i domaćih proizvoda, je znatna. Ni u jednom gradu ima toliko stambenih kuća izgrađena od čvrstog europskog puta, kao ovdje.Orijentalni izgled je još uvijek sačuvana jer grad ima 45 džamija. (Leo Arndt, 1896)
—:—TRAVNIK …” Na ovaj grad se pruža, sa posljednjeg brežuljka preko kojeg vodi put, prekrasan pogled. To je po mom mišljenju, najljepši grad u cijeloj Bosni, čak ljepši i od Sarajeva “. ( Artur Evans 1876.)
—:—MOSTAR …” Ovaj grad ima 53 mahale i 3.040 tvrdo zidanih , kamenim pločama i ćeramidom pokrivenih kuća. Većina njihovih doksata, soba, predvorja i baklona, gledaju na rijeku Neretvu. Na suprotnoj, zapadnoj strani su ružičnjaci, a svako pred svojom kućom može u rijeci loviti ribu, i kupati se…” ( Ronald Campbell 1875.)
-: - Jajce "Grad se uzdiže učiniti nebeskog izjava, LeZion niti jednoj Kao jaje (okrugloj) stijeni. Da Je Kamensky utvrđenje trouglastog oblika. Sa suhozemne Strande IMA dvostruke bedeme, cimet Duboko u Tecer Rijeka Vrba, Veli Kao više. On koritima pod stijenama Prek Koji Rijeka Tecer İSPORT gradskih zidina IMA mnogo Vodenica ... "(Leo Arndt 1899.)
—:—SARAJEVO …Odjednom se čovjek nađe usred mnogostoljetne stare civilizacije. U orijentalnom dijelu starog Bosna Saraja, po ulicma bez trotoara, gomila ljudi se kreće tiho kao aveti: sjajni turbani, vezom ukrašeni kaputi, šareni kaiši, fesovi, opanci, papuče, bijele hlaće seljaka, široke gače trgovaca, kaputi muftija od blijedožute svile i vitka tijela nimfi odjevena u sivim ili ljubičastim bojama. Išarane nošnje koje bi drugdje bile samo za karneval, skladno pristaju uz ambijent u kojem se nalaze. Tu je Bezistan i Čaršija, zajedno čineći ogroman karavan- saraj, gotovo čitav jedan grad “. ( Rudolf Bernt 1878.)
Gradačac: U povijesti Bosne ušao i postao poznat po svojoj najnovijoj kapetan Husein Gradaščević, koji se protivio Turke trideset godina 19. stoljeća, tražeći neovisnost, granice Osmanskog carstva. Postoji nekoliko legendi kao i kada je nastao grad. Prema jednoj, grad je podigao bezimeni mađarske kraljice, a druga je da se na jedan od četiri kćeri poznatog carice Marije Terezije. Ostatak je tradicija da je kamena građevina, s rukom na ruku, stigli čak i iz Srebrenika. Ali legende ostaviti povjesničarima daljnjem studiju. Badanj sam Butmiru, svjetski poznati
Ne iz pera i crtanje (PUTO) pisaca, umjetnika, slikara i fotografa, ali od turista, povijesne PTT i sličnim publikacijama, možemo naučiti o starim bh gradovima kao što mnogi vjerojatno ne znaju, sigurno, a gosti - turisti.Blagaj je, u stvari, samo 45 kilometara od mora, datira iz starog kamenog doba (paleolitika) i rimskog doba. Bila je središte odmora Otomanskog vezira i suca, austrougarskih oficira i putnik, u želji da proljeće svježinu, toplinu sunca i plavog neba. To ne boli (do) znati da Blagaj ima 200 sunčanih dana u godini, čak 170 vrsta ptica, od kojih je najpoznatija bjeloglavog supa (Gyps fulvus), koje mogu samo još nailaze na otoku Cresu.Nedaleko Blagaj spominje se stari (prije) tablica grad koji kao ljudsko stanište u kontinuitetu traje 15.000 godina. Tu je, u selu Ošanićima, stvorio ilirski grad Daorson, kasnije rimski municipij Dilluntum, Osmansko traži, a onda Vidoška i, konačno, današnji studenti Stolac.Iarheologija u svjetskim sveučilištima i učenja znamo da je špilja je otkrivena Badanj gravura- crtanje divljeg konja, a znanstvenici su zaključili da se to dogodilo prije 12.500 godina ovog našeg, gregorijanski ere. Arheolozi su također otkrili i dokazali da je autor crteža bio kromanjonaca (monitoring) čovjek, a kasnije francuski, španjolski i talijanski špilja, trljati četvrti svjetski vrijedno i važno paleolitika stranice i najvažniji spomenik takve vrste u jugoistočnom Evrope.S Budući da je (sada ) u vidu može se naći u kamenom dobu, korisno je spomenuti drugi, europsku, pa čak i svjetski poznati arheološki lokalitet u zemlji. To je Butmir, koji datira od mlađeg kamenog doba (neolitika), koji se nalaze, arheološko istraživanje, znanstveni i široj javnosti predstavio "naša" okupatori sa sjeverozapada, snažan Austro-Ugarske. To se dogodilo samo desetak godina nakon dolaska monarhije u našoj zemlju.Pomenimo da zajedno s arheološkim, njemački stručnjaci i aktivirati ozdravljenjesumporne vode u obližnjoj Ilidži, koje i danas izbacuju tople vode od 50 pa i više stepeni Celzijusa. Znači i u otkrivanju tih bisera bila nam je neophodna tuđa stručna, finansijska i svaka druga pomoć.Ni to nije bilo dovoljno jer proteklo je gotovo stoljeće, a naše vlasti i stručnjaci ne pretvoriše te arheološke, geološke, muzeološke i ine dragulje u finansijski turistički- đerdan.Priču o starim bh. gradovima i potrebi njihove obnove odnosno revitalizaciije (i)li aktuenim žargonom rečeno- implementacije u muzejske, ugostiteljske, turističke i druge profitabilne objekte, završimo kratkim pominjanjem srednjovjekovne bosanske prijestonice. To je Bobovac, utvrđenje nadomak Kraljeve Sutjeske, kod Kaknja. On je zaista imao važno mjesto u našoj historiji/ povijesti, jer je stoljećima tu nalazio vladarski (banovski i li kraljevski) dvorac, prijestolje, riznica, kruna, arhiv i sve drugo što je imao svaki prijestolni grad.Domaći arheolozi su rekonstruisali Bobovac, dokazujući da je bioopasni zidinama- duge zidine više od milje sa 11 kula i dva mobilna mosta.Na baznih istraživanja izradio crtež kraljevske utvrde - grada Bobovca koji smo prisutni u našem "Turisti-u". Povjesničari su također pisali Turcima, uzimajući u Bobovac, pronaći još milijun zlatnika. To i ne čudi jer je poznato da je rijeka Fojnica je zlatnosna stoljeća, a koju su proizvodili neke srebro iz rudnika Srebrenici, te da brodovi gotovo svaki dan, pun srebra i zlata barova, otišao u Aleksandriji, Veneciji, Španjolska, Dubrovnik.Postoji još jedan zanimljiv detalj iz tog perioda koji su pisani kroničari. Bosanski princeze, ako su u braku izvan svoje zemlje, a to nije bilo rijetko, pozivajući se na bogatim odijela s njom. I imali su što sam uzeo jer su opterećenja su ispunjena zlatnim posuđem, priborom za jelo i piće, odjeća, sve ukrašena dijamantima bisera, kristala, koji je bogat u tadašnjoj Europi rijetkost.Nakon rekao je da, ako je potrebnokomentirati i da li je ova priča može biti nešto razmišljati o za brzo i plodne razvoj našeg gospodarstva i naše turizma? Budući da često smo ponosni i pohvaliti da smo vrijedni i okretan, a posebno kada se nalazimo u okruženju koje zahtijeva više (samo) inicijative, ali kod kuće sve obično završava u sferi teorije.S obzirom na međunarodni koordinatori pravo regulatornom okruženju s minimalnim papirologija i formalnosti, vrijeme je da naša ballyhooed sposobnost brzog prilagođavanja čim oživljavanje kod kuće, u svojoj zemlji.
Video vijesti - Dvor SISAČKO-MOSLAVAČKA
Prethodni Sljedeći